Suvremena izraelska književnosti dosad mi je bila nepoznanica, no kao i većini čitatelja poznata su mi imena Amos Oz, Ephraim Kishon, Etgar Keret… Roman Nestao jedan je od rijetkih kriminalističkih romana s izraelskim potpisom jer kao što i sam autor navodi u riječima svoga protagonista – Izrael nema tradiciju takvog žanra.
No, Dror Mišani uspio je stvoriti novi trend i postati najpoznatiji izraelski pisac krimića. Osim što piše, radi kao prevoditelj te znanstvenik specijaliziran za povijest detektivskih romana (op. a. genijalno zanimanje!). Dobitnik je brojnih književnih nagrada – Nagrade Bernstein za roman godine na hebrejskom, Nagrade Martin Beck za najbolji kriminalistički roman preveden na švedski, kao i nagrade kritike za najbolji kriminalistički roman preveden na francuski.
U svom debitantskom romanu Mišani nam donosi uzbudljivi policijski slučaj uz neobičnog istražitelja kao i djeliće izraelske svakodnevice i kulture.
Slučaj u kojem su sumnjivci svi i nitko
U svojoj uobičajenoj popodnevnoj smjeni policijski inspektor Avraham Avraham prima prijavu zabrinute majke Hannah Sharabi čiji se šesnaestogodišnji sin Ofer nije vratio iz škole. Inspektor uvjerava majku da se Oferu ništa strašnog nije moglo dogoditi jer u njihovu susjedstvu nema serijskih ubojica ni kriminalaca, a tinejdžeri često bježe od kuće. Majka odlazi, a detektiv ostaje sa sumnjom da je pogriješio. Kad sljedeće jutro majka ponovo dolazi u postaju, Avraham shvaća da je riječ o ozbiljnom slučaju koji će podignuti mnogo prašine. Očigledno je da gradić Holon u predgrađu Tel Aviva više nije neuzbudljiv kao što ga je doživljavao detektiv Avraham.
Istraga napreduje sporo, a policija ne zna otkud krenuti. Obitelj Sharabi obična je obitelj, žive normalnim životom, a Ofer je dobar dječak i uzoran učenik. Nema razloga za bijeg kao ni motiva za zločin. Što se zapravo dogodilo Oferu ostaje nepoznanica do zadnje stranice romana.
Miješanje i sukob dviju perspektiva
Dror Mišani u svojim kriminalističkim romanima istu priču prikazuje sa stajališta dvaju pripovjedača – jedno je detektivsko, a drugo je ono ubojice ili svjedoka. Pa tako i u ovom romanu policijsku istragu komplicira Ze’evi Avni, Oferov susjed i učitelj. On iskorištava dječakov nestanak da bi riješio svoju spisateljsku krizu. Ze’evi se okrutno poigrava detektivom Avrahamom i poput neznatnog povjetarca usmjerava istragu u različitim smjerovima. No, je li Avni u ovom slučaju ubojica ili svjedok, morat ćete otkriti sami.
Realistično i metodično s naglaskom na psihološko
Iako je tempo fabule spor i metodičan, Mišani na jednostavan, ali britki način iznosi priču koja je napeta od početka do kraja. Roman sam pročitala u dva poslijepodneva, ali zadnjih pedesetak stranica je najnapetije (u toj mjeri da sam doslovno kuhala s knjigom u ruci). Mišani vas svojom prozom uvuče u radnju do te razine da počinjete propitkivati postupke likova i policije baš kao i oni sami.
Ono što mi se osobito svidjelo je odmak od „klasičnih” policijskih istraga na koje smo naviknuti – istražni postupak je realan, bez previše dramatičnosti, akcije, jurnjava ili senzacionalnih uhićenja. U jednom dijelu istrage Avraham odlazi na usavršavanje u Belgiju gdje dobivamo i komadiće romantike. Mada je ta epizoda naizgled besmislena za radnju prvog romana, doprinosi realističnosti fabule jer pokazuje da osobni životi i planovi policijskih istražitelja ne staju za vrijeme trajanja istrage. Biti detektivom posao je kao i svaki drugi.
Odlična karakterizacija neobičnog inspektora
Avraham Avraham jednostavan je i dobar čovjek – nema sumnjivu prošlost, nema poroka, u dobrim je odnosima sa svojim roditeljima, marljivo radi i usavršava se u svome poslu. Avraham je više antijunak nego klasični detektiv-heroj, pomalo bojažljiv i zbunjen pa većinu vremena ni sam ne zna kako bi vodio svoju istragu. Istina je pred njim, ali ju on ne može dokučiti.
Avraham nije briljantan policijski um te je često predmet poruge i ismijavanja svojih kolega. Već je i samo njegovo ime očita pozivnica na podsmijeh. Od početka romana jasno nam je da nam Mišani daje detektiva koji nije ni strog ni zloglasan ni nasilan, već inspektora koji svoje istrage vodi s naglaskom na psihološko što cijelu atmosferu romana pretvara u tihu i zgusnutu.
Naš detektiv duboko je posvećen svome poslu, a jedini mu je hobi gledanje kriminalističkih serija i filmova te čitanje detektivskih romana. Dakle, i u svojem slobodnom vremenu Avi je policajac.
Suvremena izraelska književnost
S obzirom na to da mi je izraelska književnosti čitateljski nepoznata, istraživanje za ovu recenziju odlučila sam proširiti i na ostale suvremene autore Države Izrael. Naišla sam na informaciju da naš Avraham baš i nije bio u pravu kad je rekao da Izrael nema svoju kriminalističku literarnu scenu – naprotiv, 1980-ih godina krimiće su pisale Shulamit Lapid i Batya Gur.
Izraelska je književnost, prema riječima samog autora, nacionalno obojana (slično kao i hrvatska književnost) pa pisci nemaju tendenciju pisati o mračnim temama koje bi zabavljale zapadnjački svijet. Međutim, suvremeni izraelski pisci (Yishai Sarid, Assaf Gavron, Noa Yedlin, Sami Berdugo, Sarit Yishai Levi, Yirmi Pinkus, Yair Assulin) sve se više okreću modernim temama te polako krče svoj put i do čitatelja izvan državnih granica. Ono što je sigurno jest da će Dror Mišani svojom književnošću zasigurno početi mijenjati čitateljske navike Izraelaca te proširiti njihove književne ukuse i vidike.
Da – čitajte Mišanija!
Apsolutno preporučujem ovaj roman prvijenac preveden na više od dvadeset jezika (na hrvatski preveden tek 2022. godine). Drugi i treći dio serijala o Aviju Avrahamu A Possibility of Violence i The Man who wanted to know everything objavljeni su 2013. i 2015. godine, a drugi je dio Mogućnost nasilja ove godine u veljači preveden u izdanju Frakture.
Prema romanu Nestao 2019. godine snimljena je mini-serija u 8 epizoda koja uključuje i dijelove iz druge knjige trilogije. U najavi za seriju kao i u opisima epizoda primijetila sam da su neke dijelove romana promijenili, naravno sve s namjerom privlačenja gledatelja i popularizacijom serije. Nadalje, američki Peacock 2022. godine snimio je svoju verziju romana – The Calling, no serija nažalost nije dobila pohvale gledatelja, iako je ocjena na IMDb-u dosta visoka – čak 7.1/10.
- izdavač: Fraktura
- broj stranica: 232
- godina izdanja: 2022.
- prevoditeljica: Laila Šprajc
